O a mea e manaʻomia e manumalo ai i le Nobel Prize in Literature?

Nobel Prize i Tusitusiga

Nobel Prize i Tusitusiga

O le aso 6 o Oketopa nei - o le Aso Tofi muamua o le masina lona sefulu, e pei ona masani ai - o le a faʻasalalau e le Swedish Academy le manumalo i le Nobel Prize for Literature 2022. I aso na muamua atu, o igoa o tagata masani e masalomia na manumalo i le taui na amata ona faʻaalia, e pei o. i tausaga taʻitasi, i tabloids i le salafa o le lalolagi. Mo Sepania, o Javier Marías (RIP) sa faatalitali mo le tele o tausaga—ma e lē o taofia ai o ia o le faailoga lona lua o le Nobel Prize for Literature na tuuina atu ina ua mavae lona maliu—; mo Kanata, Margaret Atwood ma Anne Carson; mo Iapani, Haruki Murakami… ma le lisi o loʻo faʻaauau.

O le mea moni, o le tuʻu ese o le sami o tagata manumalo, o loʻo i ai se fesili e fesili ai le toʻatele o soo o le Swedish Academy ia i latou lava: "O a mea e manaʻomia e manumalo ai i le Nobel Prize in Literature?". Lalo, nisi faʻamatalaga taua o le a faamaninoina ai lenei mea lilo ma o le a faaosofia ai le toʻatele e faʻaauau pea ona galulue malosi i a latou galuega tusitusi.

Muamua: filifilia

O tausaga ta'itasi, o le fa'avae e nafa ma le faia o le talosaga aloa'ia mo sui tauva. Mulimuli ane, o aʻoga, faʻalapotopotoga ma tusitala mataʻina o atunuʻu taʻitasi e nafa ma le lafoina o latou talosaga.

E tusa ai ma lenei tulaga, na faapea mai ai Ellen Mattson, o se sui o le Komiti lauiloa Nobel: “E iai a matou tagata i le lalolagi atoa e iai le aia tatau e filifili ai: tagata aʻoga, tagata faitio, failauga mo faʻalapotopotoga tusitusi, isi aʻoga. E le gata i lea o le au manumalo muamua ma, ioe, o sui o le Swedish Academy.

Manaomia mana'omia?

Ole tele: ia umia se kosoni, ala faifai pea ma lena, e tusa ai ma le na faavaeina le faailoga, Alfred Nobel, le galuega ua tuuina atu "le manuia sili i tagata".

E mafai ona manatu pe a uma ona faitau lena fuaiupu e tatau ona faʻalauiloa e le tusitala tulaga taua, mataupu faavae, suiga malosi, pe, pei o le tulaga o Abdulrazak Gurnah —manumalo i le 2021 Nobel Prize for Literature—, ona o le leo o i latou sa le mafai ona tautala. O mea ua ta'ua muamua e tatau ona ta'uta'ua, o le mea lea e taua ai le i ai o se ala tusitusia e iloagofie ma manino.

Pasia le fa'amama muamua mai le faitau afe o talosaga: ia maua le "aloa'i paia"

A maeʻa le talosaga mo talosaga a le vaega pule, o igoa o tagata talosaga e maua seia oʻo ia Fepuari 1st. E masani lava, e faitau afe talosaga e taunuu mai. O le lua masina mulimuli ane, o le Academy e nafa ma le faia o se faamamaina atoatoa e oo atu i le 20 sui tauva.

Haruki Murakami.

Haruki Murakami.

E ui lava e mafai ona fai mai latou te suʻesuʻeina le matata ma galuega a tusitala taʻitasi e iloa ai poʻo ai e agavaa e i ai i totonu o lenei vaega filifilia, O le mea moni e le o mautinoa po'o le a le fa'avae e fa'atatau e iloa ai po'o ai e pasi i lenei faamama taua muamua..

Ok nei mea ua tatou iloa, ma o faʻamatalaga e lata mai mai ia Mattson lava ia, o le mea lena su'e mo se "aloia faalelagi"… “se ituaiga o mana, o se atinae e tumau e ala i tusi.”

O le galuega e tu matilatila i le 5 fa'ai'uga

O le masina o Aperila ma Me e pasi ma le isi tipi e ave ai le numera o sui tauva mai le 20 i le 5. Talu mai lenā taimi, pe a uma le faamamāina, e suʻesuʻe loloto ai galuega a ē ua filifilia, ma iā Oketopa—e ala i le palota a le Komiti Nobel— ua tonu po o ai o le a alu i lalo i le talafaasolopito o tusi a tagata.

Xavier Marias.

Javier Marías, na maliu i le aso 11 o Setema.

E taua le matauina o le tusitala na te mauaina le sili atu i le afa o palota e manumalo. O le isi itu uiga ese o lena e leai se tasi e mafai ona manumalo pe afai e lei filifilia oe ia le itiiti ifo i le faalua mo le taui. O le mea lea, e leai se sui fou e mafai ona maua le Nobel Prize for Literature, tusa lava pe fai mai lana galuega e ese. O lea ua malamalama pe aisea tatou te masani ai ona faʻalogo i igoa masani i tagata manumalo i tausaga uma.

Faʻamatalaga e fiafia i ai ma isi mea manino

  • E leai se tasi e mafai ona faia se talosaga a le tagata lava ia;
  • I le taimi nei, 114 Nobel Prizes for Literature ua maua;
  • E 118 le au manumalo (119 i le Aso Tofi a sau);
  • E fa'aluaina le fa'ailoga;
  • 101 alii ua faamanuiaina;
  • E na o le 16 tamaitai ua manumalo i le Nobel Prize for Literature;
  • E 7 taimi na le maua ai le taui;
  • O Erik Axel Karlfeldt e na o le pau lea o le tagata na mauaina le Nobel Prize for Literature i le taimi mulimuli ane.. Na tupu i le 1931 fa'ailoga taualoa.
  • Tusitala o gagana eseese e 25 ua iloga;
  • O Rudyard Kipling o le tagata pito sili ona laititi na mauaina le Nobel Prize in Literature.. Na tupu i le 1907. I le taimi o le sauniga o le faailoga, sa 41 ona tausaga;
  • I le 100 tausaga mulimuli ane o le taimi lea na maua ai e le tagata matua le faailoga, o ia ua 88 tausaga. Na tupu i le 2007, ma o Doris Lessing;
  • E lua taimi na teena ai le taui. O le taimi muamua o Boris Pasternak, i le 1958; ona sosoo ai lea ma Jean-Paul Sartre i le 1964.

O mataupu o le tusitusiga e tausisi ia tatou mataupu silisili o amio lelei faʻatonu. E lipotia se mea sese kiliki iinei.

O se tala, tuʻu lau

Tuʻu lau faamatalaga

o le a le lomia lou tuatusi imeli. O nofoaga e manaʻomia e makaina *

*

*

  1. E tali atu mo faʻamatalaga: Miguel Ángel Gatón
  2. Faamoemoega o faʻamatalaga: Pulea le SPAM, faʻamatalaga pulega.
  3. Tulaga faʻatulafonoina: Lau maliega
  4. Fesoʻotaʻiga o faʻamatalaga: O faʻamatalaga o le a le fesoʻotaʻi atu i isi vaega vagana i tulafono faʻatulafonoina.
  5. Teuina o faʻamatalaga: Faʻamaumauga tuʻufaʻatasia e Occentus Networks (EU)
  6. Aia Tatau: I soo se taimi e mafai ai ona e faʻatapulaʻaina, toe maua ma aveʻese au faʻamatalaga.

  1.   FRANZ ALBERTO MERINO D`AVILA malo

    Super!