Victor Colden On je iz Madrida i diplomirao je romansku filologiju. Već je objavio nekoliko naslova među kojima su njegov roman rajski inventar, zbirka književne proze (Glasnik melankolije), autobiografska priča Dvadeset pet od prije dvadeset pet y Tvoj osmijeh bez drhtaja. U ovu intervju govori nam o posljednjem, idem sutra. Puno vam zahvaljujem na vašem vremenu i ljubaznosti.
Victor Colden — Intervju
- ACTUALIDAD LITERATURA: Vaša posljednja objavljena knjiga nosi naslov idem sutra. Što nam kažete o tome i odakle ideja?
VIKTOR COLDEN: idem sutra (Abada Editores, 2023.) je dnevnik šestodnevnog pješačkog marša kroz regiju Tierras Altas u Soria. Izmjenjuje se kronika izleta s kratkim razmišljanje o temama kao što su samoća i sloboda, sebi i drugima, nadi, bolesti, strasti za cestama i neizbježnosti pisanja.
En idem sutra Tu su i tri-četiri aluzije na kraj ljubavne priče. To je knjiga vrlo osobno i introspektivna, a u isto vrijeme a putopis napisan na otvorenom u kojoj je priroda itekako prisutna.
Ideja
Ideja je došla iz želja da u pisanju spojim neke od svojih strasti i opsesija. Priča o šetnji ponudila mi je otvorenu strukturu u koju mogu utkati različite teme. S druge strane, pusti krajolici sjeverne Sorije bili su savršeni za postavljanje glasa tog pripovjedača koji sebe definira kao "šetača koji piše" ili "pisca koji hoda".
- AL: Možete li se vratiti onoj prvoj knjizi koju ste pročitali? A prva priča koju ste napisali?
VC: Ne znam koja je bila prva knjiga koju sam pročitao. Među onima iz djetinjstva kojih se sjećam izdvojit ću Cipele od vatre i sandale od vjetra, Ursula Wölfel; the Biblija ispričana djeci, Anne de Vries; Stripovi Joséa Escobara (Šator, Zipi i Zape…) i od Francisco Ibanez (Mortadelo i Filemon, 13, Rue del Barnacle, Krovni razbijači…); priče o Asterix (Goscinny i Uderzo) i Tintin (Hergé). Također, naravno, knjige od Enid Blyton: serija od Petoricaod Sedam tajniod Aventura i tajna.
Mislim da je on prva priča koji sam napisao kao tinejdžer, za školski literarni natječaj (na kojem nisam pobijedio), nosio je naslov Pismo.
Pisci, običaji i žanrovi
- AL: Glavni pisac? Možete odabrati više od jednog i iz svih razdoblja.
VC: Cervantes, Galdós, Machado, Azorín, Cernuda, Cunqueiro, Carmen Martín Gaite, Juan Marsé, Pablo García Baena, Felipe Benítez Reyes, Marcel Proust, Patrick Modiano, Vincenzo Cardarelli, Giorgio Bassani, Natalia Ginzburg, Oscar Wilde, Robert Louis Stevenson...
- AL: Kojeg biste lika u knjizi voljeli upoznati i stvoriti?
VC: Tri lika koja mi padaju na pamet su Fabrizio del Dongo (Charterhouse iz Parme, Stendhal), Salvador Monsalud (druga serija Nacionalne epizode, Galdós) i David Balfour (Oteta, Stevenson).
- AL: Ima li nekih posebnih navika ili navika što se tiče pisanja ili čitanja?
VC: U vrijeme pisati: ako ručno, koristiti perje, olovke ili markeri s vrlo finim vrhom. Također spavajte s bilježnicom pored sebe, za svaki slučaj. I, općenito, paziti na ritam i blagozvučnost od proze.
Kada čitati: imati dobro zašiljena olovka moći podcrtati.
- AL: A vaše omiljeno mjesto i vrijeme za to?
VC: Za pisati: kuhinja ili moj radni stol, ujutro, vrlo rano. U nekim knjižnicama, kad nema puno ljudi, također vrlo udobno pišem.
u čitati: kauč i krevet, prvi ili zadnji sat u danu. Volim čitati i u autobusima, vlakovima i avionima.
- AL: Postoje li drugi žanrovi koji ti se sviđaju?
VC: Kao pisac, roman, priče i memoari. Kao čitatelj također poezije i eseja.
Victor Colden — trenutni pregled
- AL: Što sad čitaš? A pisanje?
VC: Čitam tri knjige: Život Diega de Torresa Villarroela u izdanju Guya Mercadiera za Castaliju; esej Mareka Bienczyka pod naslovom Melanholija. Od onih koji su izgubili sreću i nikada je neće pronaći, objavio Acantilado u prijevodu Maila Lema. I antologija čileanskog pjesnika kojeg volim, Jorgea Teilliera: Izgubljene domene (Fond gospodarske kulture, izbor Erwina Díaza i proslov Eduarda Llanosa).
Što se tiče pisanja, radim u a set priča o ljubavi. Može biti jedan od njih na kraju postane roman.
- AL: Što mislite o izdavačkoj sceni?
VC: Ima u njemu stvari koje... Ali ja ostajem pri raznolikosti i bogatstvu autorskih glasova, pri raditi pohvalno od prevoditelji, s radom nakladnika koji se vode kvalitetom i zahtjevnim kriterijima, s entuzijazam protiv vjetra i plime knjižare male koje imaju kulturno zvanje i s neprocjenjivim rad od Knjižnice javnost.
- AL: Što mislite o kulturnom i društvenom trenutku koji proživljavamo?
VC: Osjećam se loše zbog toga, ali mora da je stvar u godinama...