Šandor Petefi, smatra se mađarski narodni pjesnik i najreprezentativnija figura romantika, umro Na dan poput današnjeg 1849. godine, tijekom Mađarski rat za nezavisnost austrijskog carstva. Bilo je to u nikad do kraja razjašnjenim okolnostima i s predviđanje samog autora u jednoj od njegovih pjesama (Muči me jedna misao) da bi on na bojnom polju. Njegov najpoznatiji naslov je Janoš Heroj, ali njegov rad ide dalje i uključuje teme koje je autor uveo u mađarsku poeziju, poput obiteljskog života ili opisa bračne ljubavi. Osim toga, obratio se svojim čitateljima koristeći a razumljiv i jednostavan jezik.
To je izbor nekih pjesama da ga pamte ili otkriju.
Sandor Petöfi — Izbor pjesama
Bit ću drvo ako...
Ja ću biti drvo, ako si ti njegov cvijet.
Ako si ti rosa, ja ću biti cvijet
Rocío, bit ću, ako si tračak sunca...
Samo da se saberemo.
Ako si ti, djevojko moja, raj:
postajem zvijezda
Ako si ti, djevojko moja, pakao:
Da se sjedinim, osuđujem sebe.
krajem rujna
Vrtovi u dolini još cvjetaju;
Topola zeleni pred mojim prozorom.
Ali... pogledajte tamo: vidite li zimsko kraljevstvo?
Snježni plašt prekriva planinu...
U mom mladom srcu zlatno ljeto
Još uvijek vlada, s punim proljećem,
Ali ledena ruka zime
Posijedi moju tamnu kosu.
Cvijeće vene... Život se gasi...
Sjedni mi u krilo, draga!
Ako danas tvoja glava počiva na mojim grudima
Možda ćeš sutra plakati na mom grobu...
O reci mi: ako ja prvi umrem, hoćeš li me pokrivati
Moji ostaci s nadgrobnim spomenikom, bolni?
Biste li ostavili moje ime ako se ljubav vrati?
Zar bi me zaboravio zbog njegovog plamena?
Ako ti, sada udovica, jednog dana padne veo
Na moj nadgrobni spomenik, stavi ga kao tamnu zastavu;
Izaći ću iz svog groba, ponijeti ga sa sobom
U ponoć, u tužni čas...
Tvojim udovičkim velom suze ću osušiti
Za tebe, što si me tako brzo zaboravio;
Previt ću s njim svoje srce koje krvari
Da te i dalje, od tamo, zauvijek, nastavlja voljeti.
Ravnica
Romantični krajolik borove šume
u surovim Karpatima,
vaše divne doline i planine
Ne osvjetljavaju moje snove.
Nalazi se u prostranoj ravnici poput mora
gdje je moj dom
a moja slobodna duša leti kao orao
kroz beskrajnu stepu.
Moji snovi lete nad prostranom zemljom,
iz oblaka vidim
nasmiješeni krajolik koji se proteže
od Tise do Dunava.
Debela stada, uz zvuk kravljih zvona,
Hodaju pod suncem.
Bunar vas čeka u Kis-Kunságu
s velikim pojilicama.
Pastuv galopira, valja se
dolazi na krilima vjetra,
kopita odzvanjaju između krikova
i prasak biča.
Talasi žito, pored sela
pod blagim povjetarcem,
sa svojim živim smaragdnim bojama
krajolik blista.
Sa susjednog polja trske, u suton,
stižu plahe guske,
ako se trska trese vjetrom
poletjeti uskoro.
Iza sela, u stepi,
usamljena gostionica
čekaj žedne razbojnike
Na putu za Kecskemet.
Nakon gostionice kratka šuma topola
stoji na pijesku,
slobodno stanuje vjetruša cviker
a nitko ga ne goni.
Nažalost, mimoza vegetira
a cvjetovi čička
hlad i odmor daju gušterima
kad podne gori
Od dalekih voćki
diže se modra magla
a nacrtani su neki udaljeni tornjevi
kao crkve od magle.
Lijepa ravnica, bar za moju dušu,
Ovdje sam rođen, moja kolijevka
poljuljan ovdje, kad jednog dana umrem
ovdje mi grob ostaje.
Selo
Jednom rukom do steve
a drugi na ispaljeno oružje,
ide siromah, hodaju dobri ljudi,
prolijevanje krvi ili znoja
dok život traje.
Čemu znoj koji teče?
ako sve što sam htio
pokriti ili pojesti,
samo po sebi, može biti
koju mu je majka zemlja dala.
A ako neprijatelj dođe
zašto krv, mač?
Za zemlju?... Ako je činjenica
da gdje je država tu je i pravo
a narod nema ništa!
more se pobunilo
Pobunilo se more naroda,
izvukao se iz svoje struje
i nebo i zemlja plaši
kad se dignu uzburkani valovi
njegovu ogromnu snagu.
Vidite li ovu zabavu, ovaj ples?
Čujete li glasnu glazbu? Vi koji još niste znali
sad bi mogao učiti
kako se narod zabavlja.
More drhti i huči,
brodovi, plutajući,
potonuti u pakao
kormilo bez vlade,
oholo jedro slomljeno.
Ludiš, potop,
i grabi sve;
pokaži svoje duboko dno
i do oblaka, gnjevna,
pokrenuti svoju bijesnu pjenu;
pisati s njom u nebo
kao vječna istina:
iako je galija gore,
voda ispod je živa
A voda je ta koja vlada!