Strofa je metrički koncept koji klasificira vrste stihova i njihov način grupiranja. u pjesničkom sastavu. Nisu raspoređene na isti način kao odlomak i važno je analizirati njihov raspored jer o tome ovisi rima, vrsta rime ako je ima, ritam i duljina strofe i njezinih stihova.
Što se tiče Kraljevske španjolske akademije, ona definira strofu kao "svaki dio sastavljen od istog broja stihova i poredanih na isti način kao neki pjesnički sastavi". Ali bez ikakve sumnje najbolji način da shvatite što je strofa uvidom u različite vrste koje postoje. Izlažemo glavne vrste strofa.
dvostih
Strofa koja tvori dva stiha s asonantnom ili konsonantskom rimom. To je najjednostavniji stih i može se brzo povezati s narodnim izrekama.
Primjer: "ko se stidi, / niti jede niti ruča"
trojka
Tri stiha velike umjetnosti (hendekasilabična) s konsonantnom rimom koja se ponekad pojavljuju kao autonomna strofa unutar velike pjesničke kompozicije.
Primjer: «Ali trpio sam te. Pokidao sam svoje vene / tigar i golub na tvom struku / u dvoboju ugriza i ljiljana» (F. García Lorca).
Solea
Kompozicija od tri stiha povezana s popularnom poezijom Andaluzije. To su molski umjetnički stihovi u asonantnoj rimi.
Primjer: «Imam želju i žal. / Tuga hoće da živim; / želja želi da umrem» (Manuel Machado).
Kvartet
Skladba s četiri hendekasilabička stiha ili velika umjetnost s konsonantskom rimom.
Primjer: "U kojem kraljevstvu, u kojem stoljeću, pod kojim tihim / spojem zvijezda, kojeg tajnog dana / taj mramor nije spasio, nastala je hrabra / i jedinstvena ideja izmišljanja radosti?" (Jorge Luis Borges).
redondilla
Grupiranje četiriju osmeračkih stihova i suglasničke rime (prvi i četvrti, treći i drugi).
Primjer: "Bijela golubica mira, / rata označava kraj, / obasja nas jutarnjim svjetlom / prekine brbljivo ubijanje".
serventezijski
Četiri stiha od jedanaest slogova sa suglasnom rimom; rimuje prvi stih s trećim, a drugi s četvrtim stihom.
Primjer: "Ja sam onaj koji je jučer samo rekao / plavi stih i profana pjesma, / u čijoj je noći bio slavuj / da je jutrom bio ševa svjetla" (Rubén Darío).
katren
Slično redondilli, katren je također četiri osmosložna stiha, ali se drugi i četvrti stih rimuju u asonanciji.
Primjer: «Svjetlo duše, božansko svjetlo, / svjetionik, baklja, zvijezda, sunce… / Čovjek pipajući hoda; nosi fenjer na leđima» (Antonio Machado).
Kuplet
Pjesnička kompozicija od četiri stiha male umjetnosti i asonantne rime. Vrlo često u popularnim pjesmama.
Primjer: "Ne znam što vjetar kaže, / ne znam što kaže more, / ali kad pogledam horizont / uvijek počnem plakati."
Seguidilla
To su sedmerosložni i pentasilabični stihovi i asonantna rima.
Primjer: „Pa ti hodaš po palmama, / sveti anđele, / moje dijete zaspi, / imaj grane“ (Lope de Vega).
Sash
Četveroaleksandrijski stih (14 slogova) i suglasnička rima. To je vrsta strofe koja se uglavnom koristila u srednjem vijeku (XNUMX.-XNUMX. stoljeće).
Primjer: «Bio je jednostavan svećenik, siromašan svećenik / rekla je cutiano Missa de la Santa María; / Nisam znao drugo reći, govorio sam svaki dan, / znao sam to više upotrebom nego mudrošću» (Gonzalo de Berceo).
limerick
Kompozicija od pet stihova male umjetnosti (osmerci) i suglasne rime. Može predstaviti metričke varijacije.
Primjer: „Ni ne zamišljam bijelo vino / staro četrdeset godina tako fino / kao tvoja mirisna usta: / da, kao gospodar ruže, / vino miriše na zlotvora“ (Lope de Vega).
Kvintet
Poetska struktura slična limericku, ali sa stihovima veće umjetnosti; rima je također suglasnička. Predstavlja varijacije limericka.
Primjer: "Jedne noći moj otac, osjećam se kao dijete, / gledajući kako me tuga izjeda, / frazama koje samo ljubav nalaže, / pokrenuo je proročanstvo moje sudbine, / jedne noći moj oče, osjećam se kao dijete" (Julián iz Kuće).
lira
Skupljanje pet sedmerosilabnih i hendekasilabičnih stihova s konsonantskom rimom. Podrijetlo mu je talijansko, a može se poistovjetiti i s nazivom "poluprenoćište".
Primjer: «Kad bi moja niska lira / mogla toliko zazvučati, da bi u trenutku / ublažila gnjev / žustrog vjetra, / i bijes mora koja se kreće» (Garcilaso De la Vega).
Sekstet
Postoji šest stihova velike umjetnosti i konsonantske rime. Mogu postojati varijacije.
Primjer: «Red sjemeništaraca defilira, / gole haljine ko sopisti, / veselje trorogi, planinska crnina. / Krdo zabatnih mazgi / crnih i hoduljastih, bez svadbenih radosti, / i mazgar pjeva aragonsku pjesmu» (Ramón del Valle-Inclán).
šesterostruk
Šest stihova male umjetnosti i suglasne rime. Kao i sekstet, također može predstavljati metričku shemu s varijacijama.
Primjer: „Duboka spokojnost, podložna / zakonu, a u nježnim / kratkim ustima, osmijeh / zagonetan, suptilan, / prosvjetljujući, neodlučan, / ten boje bjelokosti“ (Amado Nervo).
Par slomljenog stopala
Kompozicija koju je autor Jorge Manrique (XNUMX. stoljeće) također nazvao "copla manriqueña". Sastavljen je od osmosložnih i četverosložnih stihova, a rima mu je suglasnička. Preskoči, dakle, kratki ili sporedni stih s dugim ili velikim.
Primjer dva dvostiha: «Sjeti se usnule duše, / oživi mozak i probudi se / razmišljajući / kako život prolazi, / kako smrt dolazi / tako tiho, / kako brzo odlazi zadovoljstvo, / kako, nakon dogovora, / daje bol; / kako je, po našem mišljenju, / svako prošlo vrijeme / bilo bolje» (Jorge Manrique).
kraljevski osmi
Poznata je i pod nazivom "osma rima". To je niz od osam hendekazilabičkih stihova. Osmi pravi je podijeljen u šest stihova s naizmjeničnom rimom i dvostihom koji čine posljednja dva stiha.
Primjer: «Blaženstvo je snivanje kad se probudim sniva / srce čovjeka njegova nada, / njegov um laska nasmijanoj iluziji, / a sadašnje dobro dopire do budućnosti; / i nakon zračnog i svjetlećeg barjaka / entuzijazma, duh se pokreće / pod nebom svjetla i boja, / polja slikajući mirisno cvijeće» (José de Espronceda).
desetina ili spinel
Kompozicija od deset osmeračkih stihova sa suglasnom rimom.
Primjer: «Bogataš svoje bogatstvo sniva, / tko mu najviše brige pruža; / sanja siromah koji trpi / svoju bijedu i svoje siromaštvo; / sniva onaj koji se počne razvijati, / sniva onaj koji se trudi i pretvara; / sanja onaj koji vrijeđa i vrijeđa; / i u svijetu, zaključno, / svatko sanja ono što je / iako to nitko ne razumije» (Calderón de la Barca).
sonet
Grupacija od četrnaest stihova velike umjetnosti (hendekazila), raspoređenih na sljedeći način: dva katrena i dva trostiha. Nastao je u srednjem vijeku i silno se proširio španjolskim jezikom.
Primjer: «To je užareni led, to je smrznuta vatra, / to je rana koja boli i ne osjeća se, / to je dobar san, sadašnje zlo, / to je vrlo umoran kratki odmor. / To je previd koji nam daje brigu, / kukavica, s hrabrim imenom, / samotan hod među ljudima, / ljubav samo da se voli. / To je zatočena sloboda, / koja traje do zadnjeg parazisa, / bolest koja raste ako se liječi. / Ovo je dijete Ljubav, ovo je njegov ponor. / Gle kakvo će prijateljstvo imati s ničim / tko je sebi u svemu suprotan!» (Francisco de Quevedo).
Romantika
Španjolskog je podrijetla, sastoji se od nedefiniranog broja stihova od osam slogova s asonantnom rimom (parni) i slobodnim stihom (neparni). Tematika je vrlo raznolika, iako je riječ o pripovjedno poetskom sastavu. Mnoge romanse dospjele su do naših dana anonimno.
Fragment romanse: «Među raspuštenim konjima / pobijeđenih Zenetesa, / koji su tražili po selu / između crvenog i zelenog, / taj Španjolac iz Orana / uhvati raspuštenog konja, / bujnim rzanjem / i svojim fetlocks jak, / da ga uzme, / i da uzme zarobljenog Maura, / koji je onaj koji je zarobio, / kapetan od stotinu Zenetesa. / Na lakog konja / penju se obadva, a on se čini, / sa četiri mamuze, ranjen, / da ga četiri vjetra pokreću. / Tužno uzbuna hoda, / i najtiše može / žarko uzdiše / i suze gorke lije […]» (Luis de Góngora).
Silva
Metrički oblik u kojem slijede različiti heptasillabični i hendekasilabički stihovi (može biti dulji ili kraći). Stihovi mogu imati različite rime.
Fragment silva: «Starom brijestu, munjom rascijepljenom / iu polutrulom, / travanjskim kišama i svibanjskim suncem / izraslo je novo lišće. / Stogodišnji brijest na brdu / što liže Duero! Žućkasta mahovina / mrlja bjelkastu koru / trulo i prašnjavo deblo. / Neće biti, kao raspjevane topole / što čuvaju stazu i obalu. / u kojem žive smeđi slavuji» (Antonio Machado).