José Calvo Poyato. Intervju s autorom La travesía final

Jose Calvo Poyato ima dugu karijeru kao pisac popularnih povijesnih djela i kao romanopisac, među kojima su i naslovi Kraljeva čarolija, Zakletva u Madridu, Crna Biblija, Zmajeva dama o Hipatijin san, između ostalih. Puno vam hvala na vremenu koje ste potrošili na ovo intervju gdje nam govori o svom najnovijem romanu, Posljednje putovanjei o više tema.

José Calvo Poyato - Intervju

• ACTUALIDAD LITERATURA: Upravo ste izbacili novi roman na tržište, Posljednje putovanje. Što nam kažete u njemu? 

Posljednje putovanje je, na neki način, a nastavak beskonačnog puta, u koji je uračunato prvo kolo svijeta Juan Sebastián Elcano. Sada, španjolski pomorac, rođen u Getariji, postaje središte romana u kojem govori se što mu se dogodiloNakon što je prvi put obišao svijet, jer Elcano nestaje iz priručnika za povijest, a lik nam se čini dovoljno važnim da znamo što mu se dogodilo. Dodajmo tome da su te godine nakon prvog kruga svijeta bile prepune velikih događaja u našoj povijesti. 

• AL: Možete li se vratiti sjećanju na tu prvu knjigu koju ste pročitali? A prva priča koju ste napisali?

Prva knjiga koju sam pročitao bila je povijest križarskih ratova. Bila je to jedna od onih knjiga redakcije Bruguere u kojoj je tekst kombiniran sa stripom. Strip je prvo pročitan. Ponekad samo strip. Bili smo djeca od sedam ili osam godina. Mislim da su mi je dali kad sam se pričestio, još nisam imao sedam godina.

Prva priča koju sam napisao i koja je postala knjiga bila je povijesna studija o krizi sedamnaestog stoljeća u mom gradu: Kriza sedamnaestog stoljeća u vili de Cabra. Dobio je nagradu i zato je objavljen. Otada je prošlo nekoliko godina.

• AL: Koja je prva knjiga koja te pogodila i zašto?

Sjećam se da su me se dojmili, kao tinejdžer, knjige Martína bdijenjaKao Život se ususret. Također one od Maxence Van der Meersch, as Tijela i duše! Kao povjesničar, sjećam se da sam jednog ljeta pročitao sve Nacionalne epizode od Galdósa. Bio sam impresioniran. Mislim da to čitanje presudno utjecao ovo Završio sam kao povjesničar i Bila sam strastvena prema povijesnom romanu. Tada mi nije padalo na pamet da ću jednog dana ja biti ta koja će ih napisati. 

• AL: Tko je tvoj omiljeni pisac? Možete odabrati više od jednog i iz svih razdoblja.

Već sam se osvrnuo na ono što je don Benito Pérez Galdós pretpostavljao. Strastven sam quevedo i velikih romanopisaca devetnaestog stoljeća kao Honoré Balzac ili Victor Hugo. Među trenutnim književnicima najdraži su mi Jose Luis Corral, pravi majstor povijesnog romana. Suđenja Juan Eslava Galan i djela don Antonija Domíngueza Ortiza o Španjolskoj Habsburgovaca i XNUMX. stoljeća.

• AL: Kojeg biste lika u knjizi voljeli upoznati i stvoriti?

Gospođa Bovary. Čini mi se da je on jedan od najbolje nacrtanih likova u književnosti svih vremena. Ne zaostaje Gubav čovjek, glavni junak Lazarillo de Tormesili Sancho Panza. Oboje mi se čine izvrsnima zbog svojih referenci i životnih događaja. 

• AL: Neke posebne navike prilikom pisanja ili čitanja?

Obično se izoliram Lijepo, dopuštajući mi da pišem na mjestima gdje ima i drugih ljudi koji čavrljaju. Zbog toga često pišem u kuhinji iz moje kuće, obiteljsko okupljalište. Kad napravim konačnu korekciju teksta kako bih ga dostavio novinarima, obično se izoliram i čitam bez prekida. Ponekad napišem —Pisanje je završna faza procesa pisanja— tijekom mnogih tjedana i mogu postojati neravnoteže, promjene u ritmu, koje se moraju ispraviti. Zato više volim biti sama i izolirana.  

• AL: A vaše omiljeno mjesto i vrijeme za to?

Kao što sam već istaknuo, to mogu učiniti bilo gdje i sada Nemam najdražih trenutaka. Bilo je trenutaka kad je više volio pisati noću. Ali s vremenom sam to zaključio treba pisati kad vam je ugodno, labavo. Ponekad se inzistira na pisanju —U smislu pisanja - a ideje ne teku. U tim trenucima je bolje to napustiti. Postoje trenuci kada, naprotiv, sve lako dođe i to morate iskoristiti.

• AL: Ostali žanrovi koji ti se sviđaju?

Osim povijesnih romana, puno sam čitao povijesni esej; uostalom, ja sam povjesničar. Čitam i ja crni romanoboje klasični Dashiellov tip hammett ili Vázquez Montalbán kao aktualni kriminalistički roman. Mnogi čitatelji tvrde da u mojim romanima uvijek postoji crna radnja koja je, iako nije pravilno povijesna, vjerojatna i stoga se dobro uklapa u povijesni okvir romana. 

• AL: Što sad čitaš? A pisanje?

Završio sam Beskonačnost u trsciod Irene Vallejo. čitam Oružje svjetlostiod Sanchez Adalid, I Zaboravljena kraljicanapisao José Luis Corral. Čekate biografiju Carlosa III. Tražim informacije o malo poznatim aspektima španjolskog XNUMX. stoljeća u njegovoj drugoj polovici. 

• AL: Što mislite kako je izdavačka scena za onoliko autora koliko ih želi ili želi objaviti?

Možda i jest posljednjih godina kompliciraniji. Kriza koja je započela 2008. godine jako je utjecala na svijet knjiga. Vrlo dobri pisci ostali su bez izdavača. Bilo je jako teško. Trenutno postoje mnogi pisci koji imaju iluziju objavljivanja, ali mogućnosti su ograničene. Postoji mogućnost izdavanja na stolnim računalima, ali u tom slučaju distribucija ne uspije, što je bitno. Šteta je što mnoge priče, vrlo dobre i dobro ispričane, ne vide svjetlost ili je vide na vrlo ograničen način.

• AL: Je li vam trenutak krize koji doživljavamo težak ili ćete moći zadržati nešto pozitivno za buduće romane?

Epidemijska kriza koju proživljavamo jako je teško. Ne samo za pokojnike i bolesnike koji se teško oporavljaju. Također zbog onoga što podrazumijevaju zatvorenost, ograničenja, nepokretnost ili vrlo relativna mobilnost. To je nešto što naše društvo nije očekivalo. Te su epidemije zahvatile i druge dijelove planeta, ali u Europi nisu predstavljale problem.

Za mene osobno to je bilo podnošljivo. Živim u gradskoj kući   - Sav luksuz u ovim okolnostima - y profesija književnika je vrlo usamljena, iako ponekad pišem, usred obiteljskog okupljanja. Mislim da iz toga što se događa možemo izvući zaključke da smo ranjiviji nego što smo mislili, da je lponiznost se toplo preporučuje ili da je strpljenju u društvu u kojem dominiraju brzina i neposrednost prikladno da ga naučimo njegovati.