Oscar Soto Colas. Intervju

Oscar Soto Colas On je iz La Rioje. On također predsjedava ARE (Udruženje pisaca Rioje). On je autor krv zemlje y Đavo u Firenci, koji je osvojio nagradu Círculo de Lectores de Novela 2017. godine, a upravo je objavio svoj najnoviji roman pod nazivom venetian red. U ovome intervju Govori nam o njoj i nekoliko drugih tema. Hvala vam puno na izdvojenom vremenu i ljubaznosti.

Oscar Soto Colas. Intervju

• ACTUALIDAD LITERATURA: Vaš novi roman je naslovljen venetian red. Šta nam govorite o tome i odakle ideja?

OSCAR SOTO COLAS: govori o životu Jovanka od Kastra, žena od XVII sa a poklon za slikanje, i njenu borbu da postane ono za šta je rođena: umjetnica. Da bi to učinio, mora se suočiti sa sudbinom koju drugi žele da mu nametnu. Izmišljena priča, ali ona koja mnogo duguje umjetnicama koje se donedavno nisu pojavljivale u knjigama o povijesti umjetnosti. The ideja nastaje upravo kada se udubim u tu istu istoriju umjetnosti i u više navrata provjerim kako doprinos žena umjetnosti je ignorisan ili prezren.

• AL: Možete li se vratiti onoj prvoj knjizi koju ste pročitali? I prva priča koju ste napisali?

CSO: Ako nije bio prvi, jedan od prvih je bio a zbirka priča od Chestertona na Otac Brown koje mi je dala moja sestra. Divna knjiga koju još uvek imam. Nemam svoju prvu priču previše prisutna, ali sam siguran da je bila jedna od onih stripovi da kad sam imao 7 ili 8 godina sećam se pisanja i crtanja. Više od superheroja, pomiješali su dvije teme za koje sam tada bio strastven: kauboji i indijanci filmovi i roboti divovi. Možda je odatle nastao potpuno novi žanr. 

• AL: Glavni pisac? Možete odabrati više od jednog i svih doba. 

OSC: Bufff… Mogao bih vam dati listu od 50 bez treptanja. Da navedem neke, mada ću mnoge druge zaboraviti: murakami, Franzen, Ursula K. Leguin, atxaga, moj zemljak Andres Pascual. Eduardo Mendoza, Miles, Landman, Marias, Ana Gavalda, Toti Mtez. od Lecea, Shan Sa, Arundhati Roy, Hillary Mantel, Richard Ford, Cormac McArthy i naravno Stephen Kralj.

Od klasika Scott fitzgerald, unamuno, Baroja i naravno Dickens y Tolstoj. Sve što se može znati o romanu je tu Istorija dva grada y Rat i mir. 

• AL: Kojeg biste lika u knjizi voljeli upoznati i stvoriti? 

OSC: Nisam mitoman po tom pitanju, tako da ne želim da upoznajem nijednog lika u romanu više od onoga što je njegov autor želeo da mi pokaže o njemu. Što se tiče stvaranja, rekao bih da bilo ko od onih koji naseljavaju Macondo od Garcia Marqueza. Nemoguće je spojiti lik, mjesto i radnju na tako vrhunski način. A savršena konjunkcija.

• AL: Da li imate neke posebne navike ili navike kada je u pitanju pisanje ili čitanje? 

OSC: Ništa posebno. Malo instrumentalna muzika i po mogućnosti volim da pišem za jutro. Osim toga ništa drugo. 

• AL: A vaše omiljeno mjesto i vrijeme za to? 

OSC: Kao što sam rekao ranije ujutru. Of Od 9 do 13 je moje najbolje vrijemeMada ni ja nemam neku posebnu maniju. Ako me neka scena ili poglavlje uhvati u zamku i ne mogu prestati pisati, mogu to učiniti popodne ili noću.

• AL: Postoje li drugi žanrovi koji ti se sviđaju? 

OSC: Zaista mi se sviđa naučna fantastika i čitam mnogo test. Prva stvar jer vjerujem da se društvo može pratiti kroz njegovu naučnu fantastiku. To je veličanstven termometar koji može pritisnuti eru. U eseju sam čitao sve, od umjetnosti do sociologije. Čitao sam mnogo poezije, ali sam prestao da se bavim time i trebalo bi da joj se vratim. U ovim vremenima čitanje iz zadovoljstva čitanja je gotovo nešto subverzivno. Poezija je skoro nešto subverzivno. 

• AL: Šta sada čitaš? A pisanje?

OSC: Čitam a bibliografija Caravaggia autora Andrewa Grahama Dixona. Upravo sam ga poceo. Još juče bih vam rekao da čitam Virdžiniju Feito. Pišem, tačnije ispravljam, a kolona za medij. 

• AL: Šta mislite o izdavačkoj sceni?

OSC: Živimo u čudnim vremenima u tom pogledu. Toliko toga nikada nije objavljeno. i to ima svoj pozitivan dio, a drugi ne toliko. Ostaje mi ideja da nikada u istoriji ljudskog bića nismo imali toliko pristupa književnosti.

• AL: Da li vam je težak trenutak krize koji proživljavamo ili ćete moći zadržati nešto pozitivno iu kulturnoj i društvenoj sferi?

OSC: Vjerujem da promjene donose prilike. To je kliše, ali ja sam ga snažno zagovornik. Audio knjige, transfer literature u audiovizuelni medij ili nove tehnologije mijenjaju način na koji pristupamo fikciji. Vjerujem da će, kao i uvijek, iskrene i s ljubavlju osmišljene priče opstati. Pričanje priča je u DNK ljudskog bića. To je dio procesa koji nas je učinio onim što jesmo danas i koji se neće promijeniti. Samo promijenite vozilo da ispričate te priče.