Fotografija: María Latorre, Facebook profil.
Maria Latorre piše romantične romane i priče za odrasle i već je objavio nekoliko naslova kao Porodica u radu, Dodirivanje neba o Zadovoljstva. Posljednji je naslovljen bos među korijenima. Zaista cijenim vaše vrijeme i posvećenost ovome intervju koju objavljujem danas.
Mary Latorre. Intervju
- ACTUALIDAD LITERATURA: Vaš posljednji objavljeni roman je Bosa među korijenima. Šta nam govorite o tome i odakle ideja?
MARÍA LATORRE: To je priča o lola, mlada žena koja je oduvijek živjela u andaluzijskim planinama i koja nakon smrti majke odlazi živjeti sa ocem u Kataloniju. Od života u kolibi usred šume, ona postaje kćerka buržoaskog vinara i pred ovim sukobom, on će odlučiti da ne izgubi svoju suštinu, šta god da se dogodi. Kada naiđete Cesc Ribelles, zaposlenik svog oca, počeće da sumnja šta zaista pokušava da zaštiti, a šta propušta držeći se prošlosti.
Ideja je nastala prije skoro dvadeset godina, u priči koju sam napisao za takmičenje u mom gradu. U njemu su izašla dva lika iz kojih su Hteo sam da objasnim više stvari. Oni su bili ti koji će kasnije postati Lola i Cesc. Dugo su mi šaputali svoju priču i shvatio sam da je ono što mi pričaju u formi romana. Nisam se osjećao spremnim da to napišem, pa sam se prijavio na kurs romantičnog romana Érike Gael — najbolja stvar koju sam mogao učiniti za svoj život kao pisac — i tamo sam konačno počeo da ga oblikujem.
- AL: Možete li se sjetiti nekog od svojih prvih čitanja? A prva priča koju ste napisali?
ML: The prva priča koji sam imao zvao se kuna a radilo se o djevojčici koja je željela da odraste, malo unatrag od Petra Pana.Sjećam se toga živo jer sam se osjećala kao ona. Godinama kasnije dali su mi princeza vilenjaka, od Sally Scott, i to je bilo vrhunsko gorivo za moje pisanje.
u prve priče koje sam pisao u djetinjstvu razbacane su po papiru za umotavanje i stranice otrgnute s mene školske bilježnice. Ono čega se najviše sećam je priča jelena koji je bio zarobljen u korenu drveta. Ipak Čuvam neke Od njih.
- ZA: Glavni pisac? Možete odabrati više od jednog i iz svih razdoblja.
ML: Dva pisca koji su jako uticali na mene u mojim tinejdžerskim godinama bili su JDSalinger i Federico García Lorca. Ali mislim da ona ne bi bila ista spisateljica bez Flannery O'Connor, Jose Luisa Sampedra, Pilar Pedraze, Miguela Delibesa, Marise Sicilia, Gianni Rodari, Érika Gael ili Jesús Carrasco, između ostalih.
- AL: Kojeg biste lika u knjizi voljeli upoznati i stvoriti?
ML: Mnogo! Ali upravo sada, prvo što mi pada na pamet je Tyrion Lannister. Kada sam čitao knjige prije mnogo godina, bio sam fasciniran njihovim ivicama i njihovom ljudskošću, uvijek između dobra i zla, rođeni preživjeli.
- ZA: Neki poseban hobi ili navika kada je u pitanju pisanje ili čitanje?
ML: Kada pišem potrebna mi je pozadinska muzika, u skladu sa priča koju imam u ruci. Nemam neku posebnu naviku da čitam, obično čitam kad god imam slobodnog vremena, zato to u poslednje vreme često radim na mobilnom telefonu.
- ZA: A vaše omiljeno mjesto i vrijeme za to?
ML: Moje omiljeno mjesto za pisanje je na otvorenom, uz laptop ili notebook, a moje vrijeme je ujutro. Nemam omiljeno mjesto ili vrijeme za čitanje, mislim da je bilo koje mjesto i bilo koje vrijeme idealno za to.
- ZA: Postoje li drugi žanrovi koji vam se sviđaju?
ML: Da, mislim da ima divnih priča u svim žanrovima. Generalno, ne biram štivo prema žanru romana, obično to radim po sinopsisu ili po preporuci ljudi čijim kriterijumima verujem.
- ZA: Šta sad čitaš? A pisanje?
ML: Čitam Prevodilac, de Jose Gil Romero i Goretti Irisarri, i pišem a kratki roman to bi se moglo klasifikovati kao sentimentalno.
- ZA: Šta mislite o izdavačkoj sceni?
ML: U krizi. Sirovine za knjige u papir su kroz krov, komodifikacija književnosti nameće se njenom kvalitetu, tj piraterija nemoguće zadržati, novi autori imaju malo mogućnosti, izdavači su uglavnom još uvijek usidreni u praksama koje više nemaju smisla i koje usporavaju rast njihovih autora, društvene mreže nas izbacuju iz centra...
Ali ako postoji kriza, postoje mogućnosti za promjenu, za evoluciju i nadamo se da ćemo ih iskoristiti da poboljšamo uslove za sve iu korist književnosti. Mi autori i autori želimo više kontrole nad svojim karijerama i to već mijenja mnoge stvari.
- ZA: Je li vam trenutak krize koji doživljavamo težak ili možete zadržati nešto pozitivno za buduće priče?
ML: Ostalo mi je mnogo pozitivnih stvari, naravno. Sa ljudima koje sam sreo na putu i dobrim i ne tako dobrim koje su mi dali, prije svega. Od ljudski odnosi odakle uglavnom dolazi moja inspiracija.