Balkon zimi kod Luisa Landera

Balkon zimi je roman pisca iz Albuquerquea Luisa Landera. Djelo ima izražen autobiografski prizvuk - to potvrđuje isti autor u ponovljenim intervjuima. Objavljen je 2014. godine pod izdavačkom kućom Tusquets Editores SA, imajući odličan prijem u španskoj i međunarodnoj javnosti.

Sam rad To je sjećanje na španski seljački život. To je ono što bi se moglo klasifikovati kao slika sa savršenim manirima u Španiji na početku XNUMX. veka.. Radnja se odvija u neprekidnom privremenom lelujanju, budući da se sve događa između sjećanja, u onim lucidnim bljeskovima koji dopiru do uma pripovjedača. Govorimo o glavnom junaku piscu koji, frustriran koliko je njegovo novo djelo neuvjerljivo, putuje u sjećanju prema svom narodu. Budući da je tamo, u svojim ruralnim korijenima u Albuquerqueu, Extremadura, ne samo da pronalazi malo mira, već na kraju pronalazi i bolju priču.

O piscu

Rođenje i porijeklo

Luis Landero je španski romanopisac rođen u Albuquerqueu 25. marta 1948. Poticao je iz seljačke porodice. Ova situacija u potpunosti je obilježila njegovo kasnije pisanje, čiji je karakteristični pečat unapređenje španske ruralne kulture.

Dani njegovog djetinjstva dogodili su se između grada u kojem je rođen i susjednog grada Valdeborrachos. To je bilo zbog činjenice da se porodična farma nalazila na ovom posljednjem mjestu.

Prelazak u Marid

1960. - a budući pisac imao je samo 12 godina - njegov otac odlučio je prodati farmu i premjestiti cijelu porodicu u Madrid, tačnije u susjedstvo prosperiteta. Cilj ove promjene okruženja bio je jasan: pružiti novoj generaciji bolje životne mogućnosti i spriječiti ih da ponove ciklus seljačkog postojanja.

"Zamjerim ocu što mi je ukrao djetinjstvo"

Četiri godine nakon preseljenja, Landerov otac je preminuo. Događaj kod 16-godišnjaka izaziva veliku pomutnju. Isti pisac, u sljedećim intervjuima, zamjera ocu da je (parafrazirajući) "ukrao njegovo djetinjstvo". To je zbog, kako je naveo autor, kontinuiranih poređenja izvršenih s drugom djecom i adolescentima u različitim zadacima, ukazujući na to da su bili bolji. To je kod dječaka stvorilo određenu frustraciju. Zapravo, pisac potvrđuje da je njegov otac u njemu vidio neku vrstu otkupitelja svog života, onoga koji bi mogao biti ono što nije mogao.

Studije i prvi rad

Tokom godina Landero je diplomirao na hispanskoj filologiji na Univerzitetu Complutense u Madridu.

U 41. godini objavio je Igre za kasno doba (1989, Tusquets) i trčao s ogromnom srećom što se ovo prvo djelo pokazalo kao totalni prodajni uspjeh, i jedan od omiljenih kritičara.

Radi nakon uspjeha

Nakon trijumfa ovog prvog romana, Landero je vidio da se može živjeti od slova i to je uzeo kao svoje glavno zanimanje. Otuda dolazi njegova bogata lista književnih kreacija:

• Vitezovi sreće (1994, Tusquets). Novel.
• Čarobni šegrt (1998, Tusquets). Novel.
• Između redova: priča ili život (2000, Tusquets). Test.
• Ovo je moja zemlja (2000, regionalni urednik Extremadure). Transkripti njegovog učešća u programu „Esta es mi tierra“.
• Gitarista (2002, Tusquets). Novel.
• Kako da vas ošišam, gospodine? (2004, Tusquets). Članci
• Danas, Jupiter (2007, Tusquets). Novel.
• Portret nezrelog muškarca (2009, Tusquets)
• Apsolutnost (2012, Tusquets). Novel.
• Balkon zimi (2014, Tusquets). Autobiografski roman.
• Dogovor o životu (2017, Tusquets). Roman, (među najprodavanijim u martu te godine)
• Fina kiša (2019, Tusquets). Novel.

Nagrade

Takva plodna i dobro ostvarena karijera sa sobom nosi i priznanja, za šta je Landero itekako zaslužio. Evo njegovih nagrada:

• Nagrada Ikar za nove stvaraoce 1989. godine.
• Nagrada kritičara za Castilian Narrative za 1989. godinu.
• Državna nagrada za književnost 1990.
• 1990. Nagrada Mariano José de Larra.
• Mediteranska nagrada za najbolje strano djelo 1992. godine.
• 1992. Grinzane Cavour za književnost.
• Nagrada Extremadura za kreaciju za najbolje književno delo autora Extremadure za 2000. godinu.
• 2005. Medalja Extremadura.
• 2008. Nagrada za nagradu Arcebispo Juan de San Clemente.
• Nagrada za prodavače knjiga u Madridu za 2015. godinu
• Nagrada Dulce Chacón za špansku naraciju za 2015. godinu.

Danas se Landero u potpunosti posvećuje svojoj strasti, pisanju i motiviše hiljade da se takođe pridruže u pisanju. 

Balkon zimi

Istina nastala s balkona

Balkon zimi je pripovijest o istinitim događajima začinjena maštom svog tvorca kako bi ih učinili probavljivijima, smiješno i zabavno. Djelo postavlja čitatelja u cipele iskusnog pisca, koji na hladnom zimi na balkonu pregledava svoja sjećanja. Mrtvi govore, da, o nama i o onome što je prolazno u samom postojanju.

Umijeće cikličnog pripovijedanja, samo sjećanje

U toj vrevi u uspomenama s izuzetnom cikličnom naracijom -dok postoji unutarnja borba za novi roman koja ga nimalo ne uvjerava - autor se upušta u to koje su uzročnosti života. Ko bi pomislio da bi provincijski dječak sa željom da bude gitarista na kraju bio pisac i živio predstavljajući javnosti svoje avanture iz djetinjstva i živote svojih najmilijih i teška vremena koja su morali proživjeti?

Roman bez ičega izmišljenog

"U ovom romanu nisam morao ništa izmisliti, već je sve izmišljeno", kaže Landero u intervjuu za Periodista Digital. A ako, Balkon zimi to je čisto biografsko djelo. Ali ne samo to, autor ide dalje. Svaki lik, jedinstveni profil; svaka situacija, detaljan i iskren narativ. Nema otpada. Ako temeljito i pažljivo pročitate, svaka Landerova memorija na kraju postane vaša.

Povijesni faktor

Landero svojom vrlo pripremljenom i preciznom olovkom daje detaljan opis povijesnog trenutka u kojem se događaji koje spominje događaju. To čitatelju omogućava ne samo da se upušta u živote likova - stvarnih poput vas ili mene - već i da svjedoči situacijama koje su obilježile masovnu migraciju iz ruralnih naselja u gradove i ekonomskim i političkim tenzijama zbog kojih civili moraju dogodile su se početkom i sredinom XNUMX. vijeka.

El Balcón u zimskim pismima u počast vašem

Balkon zimi To su sjećanja čovjeka pretočena u pisma kako bi počastila svoje najmilije i učinila ih dionicima ove sadašnjosti kao živa uspomena na to kakav je narod bio. To je također vapaj za poštivanjem kulturnih i idiomatskih manifestacija svake regije, vrijednosti koje su tako potisnute sve većim tehnološkim talasom koji preplavljuje čitavo čovječanstvo.